Računari su toliko prisutni u našim životima da ih više ne primećujemo. Ipak, priča o tome kako smo stigli od matematičarevog papira do veštačke inteligencije koja piše pesme — jedna je od najfascinantnijih u ljudskoj historiji.
Alan Turing i ideja o "univerzalnoj mašini"
Tridesetih godina 20. veka, mladi engleski matematičar Alan Turing postavio je fundamentalno pitanje: Da li je moguće napraviti mašinu koja može da izračuna sve što je matematički moguće izračunati? Njegov teorijski model — Turingova mašina — postavio je temelj za sve moderne računare.
Drugi svetski rat i prva računarska primena
Za vreme Drugog svetskog rata, Turing je vodio tim koji je dešifrovao nemačke Enigma poruke. Za to je koristio jednu od prvih elektromehaničkih "računarskih" mašina — Bombe. Posao ovog tima skratio je rat za procenjenih 2 godine.
ENIAC: prvi elektronski računar
1945. godine u SAD-u konstruisan je ENIAC — prvi potpuno elektronski programabilni računar. Zauzimao je celu sobu, težio 30 tona, trošio 150 kilova-ata energije i bio sporiji nego džepni kalkulator iz 1980-ih.
Mikroprocesori i revolucija 1970-ih
Intel je 1971. predstavio prvi komercijalni mikroprocesor — Intel 4004. Ovaj čip, veličine noktice, sadržao je 2.300 tranzistora. Današnji procesori imaju i do 100 milijardi tranzistora na površini manjoj od noktа.
Internet, Web i pametni telefoni
ARPANET (1969) → World Wide Web (1991, Tim Berners-Lee) → prvi iPhone (2007). Svaka od ovih tačaka drastično je promenila način na koji komuniciramo, učimo i radimo.
Veštačka inteligencija danas
ChatGPT je lansiran novembra 2022. i za 5 dana imao milion korisnika — rekord u historiji tehnologije. Iza njega stoje decenije istraživanja iz oblasti mašinskog učenja, milioni parametara i ogromne količine teksta za treniranje.
Priča računarstva nije gotova — tek počinje. Možda ste baš vi ili vaše dete ti koji će napisati sledeće poglavlje.